U fokusu - Bosna i Hercegovina

Građani BiH se sve više zadužuju

Pokazali su ovo podaci Centralne banke BiH, a prema mišljenju ekonomskih stručnjaka glavni razlog sve većeg zaduživanja građana je pogoršanje životnog standarda usljed inflacije i visokih cijena.

Kako je objavila Centralna banka BiH, bilansna suma mikrokreditnih ogranizacija u BiH na kraju prošle godine iznosila je 1,25 milijardi KM i veća je za 85,7 miliona KM u odnosu na kraj 2020.

"Od ukupne bilansne sume na mikrokreditne fondacije (MKF) odnosi se 549,5 miliona KM ili 44,1 odsto, a na mikrokreditna društva (MKD) 697,2 miliona KM ili 55,9 odsto", naveli su u Centralnoj banci, dodajući da je ukupni iznos plasiranih kredita kod mikrokreditnih organizacija na kraju prošle godine bio 988,5 miliona KM ili 79,3 odsto ukupne aktive.

"U poređenju sa stanjem na kraju 2020. godine, mikrokreditni portfolio bilježi rast od 8,1 odsto, dok je u poređenju sa stanjem na polugodištu 2021. godine veći za 4,6 odsto ili 43,6 miliona KM", objavila je Centralna banka BiH, dodajući da se preostali dio aktive od 7,6 odsto odnosi na valutu i depozite, 6,4 odsto na nefinansijsku aktivu, a ostatak na vlasničke vrijednosne papire i druge račune potraživanja.

"Osnovni izvor sredstava mikrokreditnih organizacija su obaveze po uzetim kreditima koje su na kraju decembra prošle godine iznosile 606,2 miliona KM ili 48,6 odsto ukupne pasive i veće su u odnosu na kraj 2020. godine za 33,7 miliona KM ili 5,9 odsto", stoji u podacima Centralne banke, gdje se navodi i da je ukupni kapital mikrokreditnih organizacija u BiH na kraju prošle godine iznosio 483,7 miliona KM ili 38,8 odsto ukupne pasive i veći je za 34,4 miliona KM ili 7,7 odsto u odnosu na kraj 2020. godine.

Takođe prema izvještaju koji se odnosi na kredite u bankarskom sektoru za prvi kvartal ove godine u odnosu na lani, primjetno je veće interesovanje za kredite kako građana, tako i preduzeća.

Kako je za "Nezavisne" rekao ekonomski analitičar Admir Čavalić, bh. građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

"Usljed inflacije, rasta cijena finalnih proizvoda opada životni standard građana, to uvjetuje da uzimaju kredite kod banaka ili eventualno kod mikrokreditnih organizacija", rekao je Čavalić, dodajući da građani koji se odlučuju kredite podići u mikrokreditnim organizacijama najčešće pripadaju najugroženijim kategorijama stanovništva.

"To su građani koji nemaju pokriće da dignu bankarski kredit. Govorim o pojedincima koji rade u okviru sive ekonomije ili imaju niska primanja ili jednostavno nemaju kreditnu sposobnost", kazao je Čavalić, ističući da je izvjesno da će se ovakav trend nastaviti i dalje.

"Očekuje se da će se ovo nastaviti do kraja ove godine, moguće i u narednoj godini, prateći ove inflaktorne efekte", naveo je Čavalić, dodajući da se preduzetnici u bankama zadužuju najčešće zbog kidanjem lanaca snabdijevanja sa dobavljačima, jer pokušavaju nadoknaditi gubitke.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, kazao je da je evidentno da je došlo do bržeg zaduživanja, što ukazuje na pogoršanje standarda određenog broja stanovnika, te su građani prinuđeni da se zadužuju, najčešće da bi zadovoljili egzistencijalne potrebe.

"Neki to rade zbog svoje neopreznosti ili odlazaka na odmor ili kupovine boljeg automobila", rekao je Grabovac, dodajući da povećanje zaduživanja u mikrokreditnim organizacijama nije dobra stvar ukoliko se to radi kontinuirano.

"Dizanje kredita za rješavanje kriznih situacija se može donekle i opravdati, ali zaduživanje bilo kroz dizanje kredita u mikrokreditnim organizacijama ili kroz prekoračenje na računu predstavlja jedno od najnepovoljnijih načina zaduživanja i ne preporučuju se", kazao je Grabovac.